Državni inspektorat kod poslodavca PROTEKTA doo SISAK, ODRA 148
NASTAVAK iz prošlog broja.
TREĆI dio izvještaja DI od 29.12.2009. Prenosimo najbitnije.
Budući da poslodavac nije dostavio inspektoru rada na uvid svu
zatraženu dokumentaciju, direktor društva je, temeljem čl. 30. Zakona o
Državnom inspektoratu, pozvan da potrebnu dokumentaciju dostavi u
Državni inspektorat.
Dana 12.10.2009. na temelju dostavljene
dokumentacije u prostoru Državnog inspektorata u Sisku, obavljen je
nadzor o kojem je sastavljen zapisnik.
Na uvid su dostavljeni
rasporedi rada i revizije rasporeda rada za 2009. godinu, za sve
štićene objekte, koji su uspoređivani s podacima iz knjiga evidencija
primopredaje dužnosti.
Uvidom u spomenute evidencije za razdoblje od siječnja do kolovoza 2009. godine, utvrđeno je, između ostalog i slijedeće, …
(*Prenosimo samo dijelove izvještaja o prekovremenom radu iznad 50 sati tjedno.)
da
je radnik MM tjedno radio 60 sati (2 tjedna), te 72 sata (1 tjedan), da
je radnik DŠ tjedno radio 52 sata (3 tjedna), da je radnik DC tjedno
radio 60 sati (1 tjedan), da je radnica SD tjedno radila 64 sata (1
tjedan), da je radnik IA tjedno radio 60 sati (1 tjedan), te 62 sata (1
tjedan), da je radnik ZB tjedno radio 60 sati (1 tjedan), da je radnik
MS tjedno radio: 90 sati (5 tjedana), 91 sat (1 tjedan), 73 sata (1
tjedan), 94 sata (1 tjedan), 92 sata (1 tjedan), 96 sati (4 tjedna), 61
sat (1 tjedan), 79 sati (1 tjedan), 98 sati (1 tjedan), 77 sati (1
tjedan), te 51 sat (1 tjedan), …Time su pravna osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi počinili
prekršaj kažnjiv po čl. 248. st. 1. t. 13. i st. 2. Zakona o radu (NN
137/04), …
Članak 248. Zakona o radu (NN 137/04) "Najteži prekršaji poslodavca"
(st. 1) Novčanom kaznom od 61.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj poslodavac pravna osoba:
(t.
13.) ako od radnika zahtijeva da radi duže od punoga radnog vre¬mena
(prekovremeni rad) veći broj sati od zakonom odre¬đe¬no¬ga najdužeg
trajanja takvoga rada (članak 41. stavak 1.),
(st. 2) Novčanom
kaznom od 7.000,00 do 10.000,00 kuna za prekršaj iz stavka 1. ovoga
članka kaznit će se poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba pravne
osobe.
… te prekršaj kažnjiv po čl. 248. st. 1. t. 14. i st. 2. Zakona o radu (NN 137/04), …
Članak 248. Zakona o radu (NN 137/04) "Najteži prekršaji poslodavca"
(st. 1) Novčanom kaznom od 61.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj poslodavac pravna osoba:
(t.
14.) ako u roku koji odredi inspektor rada ne pribavi nalaz i mišljenje
o utjecaju poslova prekovremenog rada na zdravlje i radnu sposobnost
radnika (članak 41. stavak 3.),
(st. 2) Novčanom kaznom od 7.000,00
do 10.000,00 kuna za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se
poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba pravne osobe.
(*Znamo da nećete vjerovati, ali ovo se nastavlja. Nastavak u slijedećem broju.)
VAŽNOST VOĐENJA EVIDENCIJA RADNOG VREMENA
(članak A. Zakošeka, stručnjaka iz King ICT-a)
Suočeni
s tehnološkim napretkom, možemo konstatirati da je u većini
administrativnih poslova, pa i u velikom broju stručno-tehnoloških
zanimanja, moguće raditi praktički na bilo kojoj lokaciji, i pritom
biti dio infrastrukture organizacije. Dakle možemo radno vrijeme
prilagoditi životnim potrebama i obvezama. Rasporediti ga kako nam
najbolje odgovara.
Međutim, postoji veći broj poslova koji zahtjevaju nazočnost djelatnika na njihovim radnim mjestima.
Sukladno
tome, danas postaje važna evidencija radnog vremena, koja će mjeriti
količinu rada koja mora biti usklađena s europskim pravilima. Količinu
rada, odnosno evidenciju količine rada poslodavac mjeri izradom
zapisnika kojima se utvrđuje stvarna količina ostvarenog rada. Taj
proces zahtjeva resurse, pa je prilično skup. Kako bi ga pojeftinili i
učinili točnim, uvodimo automatsku obradu radnog vremena putem sustava
evidencije radnog vremena, koji su zapravo proširenje sustava kontrole
pristupa u objekt poslodavca, mjesto rada.
Mrežni sustavi
evidencije radnog vremena su sustavi koji u komunikaciji koriste već
postojeću računalnu mrežu Korisnika. Oni su jednostavni za instalaciju,
a tehnološki su napredni i vrlo atraktivnog dizajna. Radi se o
interaktvinim terminalima na kojima se evidentiranje vrši uz pomoć
standardne RFID ID kartice koja se koristi i za sustav kontrole
pristupa. Interakcija se postiže evidentiranjem prislanjanjem
bezkontaktne kartice u dometu čitača terminala, te odabirom ponuđenih
opcija na tastaturi terminala, ili LCD Touch screen zaslonu. Korisnik
bira opcije „službeni izlazak“ ; „privatni izlazak“ ili neku od
varijanti koje instalater nudi, s obzirom na specifične potrebe
Korisnika. Zapisi se pohranjuju putem računalne mreže (žično ili
bežično) u bazu podataka na serveru koji je dio mreže korisnika ili je
s njome povezan putem internetske veze (ADSL). Kada su podaci jednom
pohrenjeni na serveru, aplikacija može isporučiti izvještaj bilo kojeg
tipa, a oni su obično svi predefinirani, naravno, mogu se prilagoditi
zahtjevima Korisnika.
Preporuka EU komisije još 1993. odnosi se na
radne i neradne sate, kao i koliko pauza bi zaposlenici trebali imati:
maksimalni preporučeni broj sati tjedno jest 48, minimalni dnevni odmor
treba biti u trajanju od 11 uzastopnih sati, obvezna pauza kad je radni
dan duži od 6 sati, minimalni period odmora od jednog dana tjedno,
zakonsko pravo na godišnji plaćeni dopust od 4 tjedna, noćni rad ne
smije prijeći osam sati prosječno po noći, normalni radni sati noćnog
rada ne smiju prijeći prosječno 8 sati u bilo kojem 24-satnom periodu.
Isto
EU tijelo sugerira i izvještaje i to u četiri dnavna obrasca: Izvještaj
radnog tjedna sadrži: zaposlenikovo ime, količinu sati fizičke
prisutnosti, te prosjek fizičke prisutnosti na tjednoj bazi. Izvještaj
odmora u radnom tjednu sadrži: zaposlenikovo ime, količinu sati fizičke
prisutnosti, te količinu sati odmora. Izvještaj noćnog rada sadrži:
zaposlenikovo ime, te količinu noćnog rada. Izvještaj dnevnog odmora
sadrži: zaposlenikovo ime, količinu fizičke prisutnosti, te količinu
neprekidnog rada.
Nema limitacije u smislu perioda na koji se odnose
izvještaji. Bitno je da se zbroj odmora pokaže na bazi tjedna. Samo
zaposlenici koji nisu imali neprekidnog uzastopnog odmora od 11 sati
trebaju biti iskazani na izvještaju.
Jasno je da se pristupanjem
europskoj uniji treba unificirati količina rada u svim dijelovima
unije. Dakle, pitanje je zakonodavca kako će propisati način kontrole
poslodavca. Budući da je način kontrole upućivanjem inspekcija na
teren, prilično dugotrajan, skup i neučinkovit, puno jednostavniji
način jest zahtjevanje gotovih izvještaja iz sustava evidencije radnog
vremena.
Suvremeni moduli evidencije radnog vremena predstavljaju
standardni proizvod tvrtki koje se bave razvojem softverskih rješenja,
kompatibilnih s sustavima kontrole pristupa. Poslodavci suočeni s
izazovima efikasne organizacije rada, sve češće se odlučuju za ovakve
sustave, jer im to jamči kompatibilnost sa svjetskim standardima
fizičke, tehničke i informacijske sigurnosti.
(nastavak u slijedećem broju)
RSS feed Comments
