NASTAVAK iz prošlog broja.
TREĆI dio izvještaja DI od 29.12.2009. Prenosimo najbitnije.
Budući da poslodavac nije dostavio inspektoru rada na uvid svu zatraženu dokumentaciju, direktor društva je, temeljem čl. 30. Zakona o Državnom inspektoratu, pozvan da potrebnu dokumentaciju dostavi u Državni inspektorat.
Dana 12.10.2009. na temelju dostavljene dokumentacije u prostoru Državnog inspektorata u Sisku, obavljen je nadzor o kojem je sastavljen zapisnik.
Na uvid su dostavljeni rasporedi rada i revizije rasporeda rada za 2009. godinu, za sve štićene objekte, koji su uspoređivani s podacima iz knjiga evidencija primopredaje dužnosti.
Uvidom u spomenute evidencije za razdoblje od siječnja do kolovoza 2009. godine, utvrđeno je, između ostalog i slijedeće, …
(*Prenosimo samo dijelove izvještaja o prekovremenom radu iznad 50 sati tjedno.)
da je radnik MM tjedno radio 60 sati (2 tjedna), te 72 sata (1 tjedan), da je radnik DŠ tjedno radio 52 sata (3 tjedna), da je radnik DC tjedno radio 60 sati (1 tjedan), da je radnica SD tjedno radila 64 sata (1 tjedan), da je radnik IA tjedno radio 60 sati (1 tjedan), te 62 sata (1 tjedan), da je radnik ZB tjedno radio 60 sati (1 tjedan), da je radnik MS tjedno radio: 90 sati (5 tjedana), 91 sat (1 tjedan), 73 sata (1 tjedan), 94 sata (1 tjedan), 92 sata (1 tjedan), 96 sati (4 tjedna), 61 sat (1 tjedan), 79 sati (1 tjedan), 98 sati (1 tjedan), 77 sati (1 tjedan), te 51 sat (1 tjedan), … Time su pravna osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi počinili prekršaj kažnjiv po čl. 248. st. 1. t. 13. i st. 2. Zakona o radu (NN 137/04), …
Članak 248. Zakona o radu (NN 137/04) "Najteži prekršaji poslodavca"
(st. 1) Novčanom kaznom od 61.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj poslodavac pravna osoba:
(t. 13.) ako od radnika zahtijeva da radi duže od punoga radnog vre¬mena (prekovremeni rad) veći broj sati od zakonom odre¬đe¬no¬ga najdužeg trajanja takvoga rada (članak 41. stavak 1.),
(st. 2) Novčanom kaznom od 7.000,00 do 10.000,00 kuna za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba pravne osobe.
… te prekršaj kažnjiv po čl. 248. st. 1. t. 14. i st. 2. Zakona o radu (NN 137/04), …
Članak 248. Zakona o radu (NN 137/04) "Najteži prekršaji poslodavca"
(st. 1) Novčanom kaznom od 61.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj poslodavac pravna osoba:
(t. 14.) ako u roku koji odredi inspektor rada ne pribavi nalaz i mišljenje o utjecaju poslova prekovremenog rada na zdravlje i radnu sposobnost radnika (članak 41. stavak 3.),
(st. 2) Novčanom kaznom od 7.000,00 do 10.000,00 kuna za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba pravne osobe.
(*Znamo da nećete vjerovati, ali ovo se nastavlja. Nastavak u slijedećem broju.)
VAŽNOST VOĐENJA EVIDENCIJA RADNOG VREMENA
(članak A. Zakošeka, stručnjaka iz King ICT-a)
Suočeni s tehnološkim napretkom, možemo konstatirati da je u većini administrativnih poslova, pa i u velikom broju stručno-tehnoloških zanimanja, moguće raditi praktički na bilo kojoj lokaciji, i pritom biti dio infrastrukture organizacije. Dakle možemo radno vrijeme prilagoditi životnim potrebama i obvezama. Rasporediti ga kako nam najbolje odgovara.
Međutim, postoji veći broj poslova koji zahtjevaju nazočnost djelatnika na njihovim radnim mjestima.
Sukladno tome, danas postaje važna evidencija radnog vremena, koja će mjeriti količinu rada koja mora biti usklađena s europskim pravilima. Količinu rada, odnosno evidenciju količine rada poslodavac mjeri izradom zapisnika kojima se utvrđuje stvarna količina ostvarenog rada. Taj proces zahtjeva resurse, pa je prilično skup. Kako bi ga pojeftinili i učinili točnim, uvodimo automatsku obradu radnog vremena putem sustava evidencije radnog vremena, koji su zapravo proširenje sustava kontrole pristupa u objekt poslodavca, mjesto rada.
Mrežni sustavi evidencije radnog vremena su sustavi koji u komunikaciji koriste već postojeću računalnu mrežu Korisnika. Oni su jednostavni za instalaciju, a tehnološki su napredni i vrlo atraktivnog dizajna. Radi se o interaktvinim terminalima na kojima se evidentiranje vrši uz pomoć standardne RFID ID kartice koja se koristi i za sustav kontrole pristupa. Interakcija se postiže evidentiranjem prislanjanjem bezkontaktne kartice u dometu čitača terminala, te odabirom ponuđenih opcija na tastaturi terminala, ili LCD Touch screen zaslonu. Korisnik bira opcije „službeni izlazak“ ; „privatni izlazak“ ili neku od varijanti koje instalater nudi, s obzirom na specifične potrebe Korisnika. Zapisi se pohranjuju putem računalne mreže (žično ili bežično) u bazu podataka na serveru koji je dio mreže korisnika ili je s njome povezan putem internetske veze (ADSL). Kada su podaci jednom pohrenjeni na serveru, aplikacija može isporučiti izvještaj bilo kojeg tipa, a oni su obično svi predefinirani, naravno, mogu se prilagoditi zahtjevima Korisnika.
Preporuka EU komisije još 1993. odnosi se na radne i neradne sate, kao i koliko pauza bi zaposlenici trebali imati: maksimalni preporučeni broj sati tjedno jest 48, minimalni dnevni odmor treba biti u trajanju od 11 uzastopnih sati, obvezna pauza kad je radni dan duži od 6 sati, minimalni period odmora od jednog dana tjedno, zakonsko pravo na godišnji plaćeni dopust od 4 tjedna, noćni rad ne smije prijeći osam sati prosječno po noći, normalni radni sati noćnog rada ne smiju prijeći prosječno 8 sati u bilo kojem 24-satnom periodu.
Isto EU tijelo sugerira i izvještaje i to u četiri dnavna obrasca: Izvještaj radnog tjedna sadrži: zaposlenikovo ime, količinu sati fizičke prisutnosti, te prosjek fizičke prisutnosti na tjednoj bazi. Izvještaj odmora u radnom tjednu sadrži: zaposlenikovo ime, količinu sati fizičke prisutnosti, te količinu sati odmora. Izvještaj noćnog rada sadrži: zaposlenikovo ime, te količinu noćnog rada. Izvještaj dnevnog odmora sadrži: zaposlenikovo ime, količinu fizičke prisutnosti, te količinu neprekidnog rada.
Nema limitacije u smislu perioda na koji se odnose izvještaji. Bitno je da se zbroj odmora pokaže na bazi tjedna. Samo zaposlenici koji nisu imali neprekidnog uzastopnog odmora od 11 sati trebaju biti iskazani na izvještaju.
Jasno je da se pristupanjem europskoj uniji treba unificirati količina rada u svim dijelovima unije. Dakle, pitanje je zakonodavca kako će propisati način kontrole poslodavca. Budući da je način kontrole upućivanjem inspekcija na teren, prilično dugotrajan, skup i neučinkovit, puno jednostavniji način jest zahtjevanje gotovih izvještaja iz sustava evidencije radnog vremena.
Suvremeni moduli evidencije radnog vremena predstavljaju standardni proizvod tvrtki koje se bave razvojem softverskih rješenja, kompatibilnih s sustavima kontrole pristupa. Poslodavci suočeni s izazovima efikasne organizacije rada, sve češće se odlučuju za ovakve sustave, jer im to jamči kompatibilnost sa svjetskim standardima fizičke, tehničke i informacijske sigurnosti.
(nastavak u slijedećem broju)
Komentari (0)
RSS feed CommentsNapišite komentar
Copyright 2007. All Rights Reserved.
